Srpska pravoslavna crkva i vernici praznuju veliki praznik Uspenije Presvete Bogorodice jer njime čuva spomen na usnuće Bogorodice koja se upokojila među dvanestoricom apostola.Prema jevanđelju to je dan kada se ona vaznela na nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja. Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 28. avgusta, odnosno 15. avgusta po julijanskom kalendaru.
izvor:SPC
Za taj veliki praznik ustanovljen je dvonedeljni post. Najkraći je od četiri velika godišnja posta, a Gospojinski post poznat je još i kao Uspenski i ustanovljen je u čast Bogomajci, zbog čega se veruje da je posebno značajan za žene i za majke, pa se vernici i vernice pričešćuju na Veliku Gospojinu.
Post se završava 28. avgusta po novom kalendaru, na Veliku Gospojinu, ali ako ovaj praznik padne u sredu ili petak, onda se ne mrsi ni tog dana, već se jede riba. Velika Gospojina je krsna slava nekih rodova i zavetni dan mnogih mesta.